Grantovi e KCSF

Kroz funkciju ponovnog dodeljivanja granta, KCSF mobiliše i pruža finansijsku podršku za inicijative civilnog društva na Kosovu. Zajedno sa svojim resursnim centrom, grantovi KCSF-a imaju za cilj da obezbede adekvatnu i raznovrsnu bazu resursa i kapaciteta za sektor, kao i legitimnu bazu podrške za smisleno i održivo angažovanje u procesima društveno-ekonomskog razvoja koji služe javnom dobru. 

Od svog osnivanja 1998. godine, programi grantova KCSF-a su finansirani od strane stranih i me?unarodnih donatora. U svom novom strateškom okviru, KCSF je dodao novu perspektivu diversifikacije resursa kako bi povec?ao lokalno vlasništvo i održivost razvoja demokratije na Kosovu, uklju?ujuc?i mobilizaciju finansijske podrške za civilno društvo iz domac?ih izvora kao što su privatni sektor, dijaspora, gra?ani i javna sredstva. 

KCSF obezbe?uje razli?ite instrumente grantova za inicijative civilnog društva (NVO, neregistrovane inicijative i individualne aktiviste), kroz pristup sa ljudima u centru i fokus na ja?anje participativnog zastupanja i baze konstituenata civilnog društva na Kosovu. KCSF je dizajnirao adekvatne instrumente za specifi?ne vrste organizacija i inicijativa sa proporcionalnim zahtevima za prijavu, primenjuje najviše standarde transparentnosti i integriteta tokom procesa selekcije, kao i podržavajuc?i pristup prac?enju i izveštavanju, i radi na albanskom, srpskom i engleskom jeziku. 

Grantovi KCSF-a generalno nemaju poseban sektorski fokus, vec? podržavaju inicijative civilnog društva koje odgovaraju na potrebe gra?ana u širokom spektru oblasti, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou. Za svaki program granta i odre?eni instrument, detaljne informacije su dostupne svim zainteresovanim putem smernica za prijavu, poziva za predloge, obrazaca za prijavu, informativnih sesija, kao i javnih intervjua sa aplikantima koji su ušli u uži izbor i informativnih listova o dodeljenim grantovima.

Otvorite pozive

Grant Call Raspored

Grantovi

?esto Postavljena Pitanja

GRANTOVI ZA ORGANIZACIONI RAZVOJ

1. Da li se možemo prijaviti za organizacioni  razvoj iako još uvek nismo dobili odgovor kojim se potvr?uje registracija instituta u elektronskoj formi?

Jedan od kriterijuma za prijavljivanje na ovaj poziv je da podnosilac prijave bude nevladina organizacija, a u obaveznim dokumentima koje podnosioci zahteva moraju da podnesu je i potvrda o registraciji NVO, koju izdaje Odeljenje za NVO. Ukoliko nemate ovaj dokument pre zaklju?enja roka za prijavljivanje, ne možete se prijaviti na ovaj poziv i treba da sa?ekate da se otvori slede?i poziv.

2. Možete li nam re?i gde možemo prona?i obrasce za apliciranje?

Sve informacije, uklju?uju?i dokumente potrebne za apliciranje možete prona?i na našoj veb stranici na slede?em linku: https://bit.ly/38YrQX9.

3. Da li ?e biti održana informativna sesija o grantovima za organizacioni razvoj?

Informativna sesija za grantove za organizacioni razvoj ?e biti održana on-line, 18.01.2021, u ponedeljak u 10:00 ?asova, a u me?uvremenu ?e link za uklju?enje na sesiju biti dostupan na našoj veb stranici www.kcsfoundation.org i na našoj Facebook stranici https://bit.ly/3sr5fLJ.

4. Da li grant uklju?uje i kupovinu opreme i obuku osoblja?

Da, u grantu se tako?e može predvideti kupovina opreme i obuka osoblja ako se smatra da ?e se kroz ove aktivnosti posti?i organizacioni razvoj i pomo?i u postizanju programskih ciljeva organizacije. Vaša prijava ?e biti razmotrena prema kriterijumima poziva.

5. Da li kao nova organizacija možemo dobiti podršku za pripremanje aplikacije, kao i druge procedure prijavljivanja sa vaše strane?

Sve informacije o apliciranju za grant za organizacioni razvoj, uklju?uju?i dokumente potrebne za prijavu, možete prona?i na našoj veb stranici na slede?em linku: https://bit.ly/38YrQX9. Ohrabrujemo vas da još jednom pregledate ove dokumente i detaljno ispratite korake za apliciranje zajedno sa dokumentima koji su vam potrebni.

6. Koji je poslednji rok za apliciranje?

Poslednji rok za apliciranje za grantove za organizacioni razvoj je 25.01.2021.

7. Kao organizacija osnovana 2020, da li imamo pravo da se prijavimo u ovom pozivu? Ako imamo pravo da se prijavimo, kako treba rešiti pitanje podnošenja finansijskih izveštaja za poslednje dve godine pošto još uvek nismo napunili jednu celu godinu?

Iako ste nova organizacija imate pravo da aplicirate. Za novoosnovane organizacije, možete da podnesete finansijske izveštaje samo za period od osnivanja, dakle na vas se ne odnosi zahtev za finansijske izveštaje u poslednje dve godine.

8. Da li je u procesu ocenjivanja važno ako smo sproveli samo nekoliko volonterskih projekata i nismo bili u prilici da budemo dobitnici bilo kog granta?

Iako niste bili dobitnik bilo kojeg granta, to vas ne spre?ava da se prijavite na ovaj poziv. Vaša aplikacija ?e biti razmotrena prema kriterijumima poziva u skladu sa uputstvima za apliciranje.

9. Kako se ra?unaju poslednje 2 godine, za podnošenje godišnjih finansijskih izveštaja ili izveštaja revizora?

Poslednje dve godine se odnose na 2018. i 2019. godinu, ali ako su spremni za 2019. i 2020. godinu onda treba poslati za ove dve godine, pri ?emu je mogu?e da pošaljete finansijske izveštaje ?ak i ako nemate izveštaj revizije.

10. Da li imamo pravo da se prijavimo za tehni?ku opremu koja ?e direktno uticati na organizacioni razvoj?

Ako se kupovinom ove opreme postiže organizacioni razvoj i pomaže u postizanju programskih ciljeva vaše organizacije, možete se prijaviti za tehni?ku opremu. Vaša prijava ?e biti razmotrena prema kriterijumima poziva.

11. Ako nemamo izveštaj revizije jer nemamo finansijskih sredstava da angažujemo kompaniju da izradi izveštaj, da li ovo predstavlja prepreku za apliciranje?

Prema pravilima utvr?enim u uputstvima za apliciranje, treba podneti godišnje finansijske izveštaje ili izveštaje revizora za poslednje dve (2) godine, ali ako nemate izveštaj revizije, mogu?e je podneti finansijske izveštaje, a zatim ?e vaš zahtev biti ocenjen u odnosu na kriterijume poziva.

12. Da li je dozvoljeno da se u projekat unese pla?anje nove opreme i softvera koje nije mogu?e kupiti kod nas ve? iste moramo da kupimo u inostranstvu?

Ako se kupovinom ove opreme postiže organizacioni razvoj i pomaže u postizanju programskih ciljeva vaše organizacije, onda je dozvoljeno, ali, za opremu i softver koji se moraju kupiti van Kosova, molimo vas pogledajte i neprihvatljive troškove (kao što su carina, PDV itd). Vaša aplikacija ?e biti razmotrena prema kriterijumima poziva.

13. Prema Uputstvu za apliciranje, trajanje projekta je do 24 meseca, kakvo je stanje trajanja ako kupujemo opremu, da li nadgledate projekat do 24 meseca?

Prema Uputstvima za apliciranje, trajanje granta za koji je organizaciji dozvoljeno da se prijavi, je maksimum 24 meseca. Dakle, grant ne mora nužno da traje 24 meseca, ali to je mogu?nost maksimalnog trajanja. Zavisi od potreba organizacije i od toga kako organizacija koja aplicira predvi?a planiranje organizacionog razvoja. Naglašavamo da ne trebaju svi troškovi i aktivnosti da traju tokom celog granta i da zavise od vrste.

14. Ako nam je cilj da radimo samo sa ženama, da li imamo pravo da apliciramo ako nemamo rodnu ravnopravnost?

U programu EJA Kosovo, cilj je da se u podržanim intervencijama uzme u obzir rodni aspekat, imaju?i za cilj rodnu ravnopravnost i vode?i ra?una da se ne doprinosi štetnim stereotipima. Dakle, sve dok se vaš rad bavi ovim aspektom u skladu sa ciljevima EJA Kosovo, možete aplicirati.

15. Da li postoje ograni?enja za organizacije koje imaju projekte finansirane od KCSF, da apliciraju za ovaj grant?

U ovom pogledu, jedino ograni?enje je u slu?aju kada je organizacija korisnik institucionalnog granta koji po prirodi u sebi sadrži i komponentu organizacionog razvoja. U ovom slu?aju podnosilac ne može aplicirati za grant za organizacioni razvoj. Ne postoje druga ograni?enja jer su drugi grantovi druga?ije prirode i nema preklapanja intervencija

16. Gde se nalazi izjava o politi?ki izloženim osobama (PIO)?

Ova izjava se nalazi na poslednjim stranicama obrasca aplikacije. Tu je tako?e i objašnjenje ove izjave i deo koji organizacija treba da popuni.

17. Da li možemo da uklju?imo me?unarodne stru?njake, trenere ili konsultante u poziv za prijavljivanje?

Da, u vašoj prijavi možete da predvidite angažovanje me?unarodnih stru?njaka ili trenera, ali to zahteva jasno obrazloženje zašto je njegovo/njeno angažovanje neophodno za postizanje cilja organizacionog razvoja/granta.

18. Da li mi, kao Klub kosovskih proizvo?a?a koji zastupamo (proizvodna) preduze?a, imamo pravo da se prijavimo za ovaj grant?

Ne, organizacije koje zastupaju preduze?a nemaju pravo da se prijave na naše pozive.

19. Da li se može deo sredstava za organizacioni razvoj preusmeriti na ure?enje prostorija organizacije (renoviranje), kupovinu potrebnih tehnologija (opreme) i obuku osoblja za co-working (sa doma?im i me?unarodnim trenerima)?

Ako ?e se kroz ove aktivnosti posti?i organizacioni razvoj i pomo?i u postizanju programskih ciljeva organizacije i ako obrazložite ove troškove u budžetu, onda možete iskoristiti ta sredstva.

20. Ako su ?lanovi odbora instituta predstavnici preduze?a, da li ?e struktura odbora direktora penalizovati institut u ovom slu?aju u prijavljivanju za vaš program grantova za organizacioni razvoj?

Prema kriterijumima kvalifikovanja programa EJA Kosovo, NVO-i koji zastupaju preduze?a ili sli?ne subjekte za koje je jasno da imaju finansijsku sposobnost da pokriju troškove svoje organizacije ili podrže svoje aktivnosti nisu cilj KCSF grantova. Sledstveno, i vaš institut spada u ovu grupu.

21. Mogu li se prijaviti i organizacije koje nemaju kancelarije? Ako da, kako ?e se realizovati „poseta kancelariji“?

U smislu posete kancelariji, ovo podrazumeva sastanak sa osobljem organizacije o organizacionim kapacitetima, internom upravljanju i finansijskom upravljanju. Kancelarija ne ozna?ava nužno i fizi?ki prostor u kojem organizacija posluje. Sve dok organizacija ima sopstvenu praksu i dokumente, u slu?aju da bude izabrana u uži spisak, sastanak i diskusija o ovim ta?kama se mogu održati u nekom drugom pogodnom prostoru. Nedostatak kancelarije ne ometa izgradnju kapaciteta organizacije.

22. Da li mogu da se prijave za grantove za organizacioni razvoj, hitne grantove kao i grantove za projekte? Da li ovi grantovi isklju?uju jedan-drugi ili se ista organizacija može prijaviti sa razli?itim sadržajem i kontekstima?

U okviru programa EJA Kosovo, instrumenti se po prirodi razlikuju i ne preklapaju se jer se bave razli?itim pitanjima. Shodno tome, podnosilac ima pravo da se prijavi na svaki poziv i podnese jednu prijavu za poziv. Me?utim, moramo naglasiti da organizacija ne može istovremeno da sprovodi grant za organizacioni razvoj i grant za projekat. U slu?aju da je ocena za sve prijave pozitivna, organizacija mora da odlu?i kojem grantu ?e dati prioritet za implementaciju.

23. Da li se prihvataju finansijski izveštaji za organizacije koje izdaje PAK?

Godišnji finansijski izveštaji koje izdaje PAK su prihvatljivi i dopunjuju ta?ku 9 obaveznih dokumenata u uputstvu za apliciranje.

24. Ako organizacija nema izveštaj revizora, da li je dozvoljeno podnošenje aplikacije samo sa finansijskim izveštajima za poslednje dve godine?

Pošto i u uputstvima stoji da su izveštaji revizora potrebni ako se od organizacije koja podnosi aplikaciju zahteva da ima izveštaj revizora ili ako isti poseduje uprkos obavezi, to zna?i da ako organizacija nema i nije obavezna da ima te izveštaje, onda finansijski izveštaji pokrivaju ovaj deo.

GRANTOVI ZA MALE PROJEKTE

1. Da li podržavate projekte za kupovinu opreme?

Grantovi za male projekte imaju za cilj da podrže specifi?ne radnje inicijativa civilnog društva i pojedinaca za neprofitne inicijative o pitanjima od javnog zna?aja koja se bave konkretnim pitanjima i daju konkretne rezultate u odre?enom roku. Svi neprihvatljivi troškovi su navedeni u uputstvima za prijavljivanje za grantove za male projekte. Oprema u principu nije zabranjena, ali se mora opravdati neophodnost kupovine da bi se postigli rezultati projekta i posebne aktivnosti.

2. Koji je poslednji datum kada možemo aplicirati kao NVO?

Poziv za apliciranje za grantove za male projekte je stalno otvoren i aplikacije se mogu podneti u bilo kom trenutku. Na osnovu uputstava za apliciranje, ocenjivanje prijava se vrši u unapred odre?enim periodima. Sve informacije o postupku apliciranja i ocenjivanja možete na?i na našoj veb stranici na ovom linku: https://bit.ly/3oVeQZc.

3. U obrascu budžeta stoji „Budžet za 3 poslednje godine , 2017, 2018, 2019″, da li je problem ako smo organizacija osnovana 2018?

Ne, ovo ne predstavlja problem, u delu obrasca „Budžet za 3 poslednje godine”, za one godine za koje zahtev nije primenljiv za vas, samo unesite N/A (npr. 2017 = N/A).

4. U obrascu budžeta, šta se podrazumeva pod  „troškovi revizije“. Da li je re? o troškovima upravljanja budžetom koje izvršava finansijer ili je to angažovanje spoljnog revizora nakon implementacije?

Kod troškova revizije, re? je o spoljnoj reviziji projekta nakon sprovo?enja projekta, a ?iji iznos treba izra?unati u zavisnosti od iznosa projekta na osnovu tržišne cene.

5. Uputstva za rodnu ravnopravnost i uputstva za uklju?enje gra?ana, da li važe za ovaj poziv i da li se trebamo ograni?iti samo na jedan segment, a zatim ostati u okviru uputstava izabranog  segmenta?

Uputstva za rodnu ravnopravnost i Uputstva za uklju?ivanje gra?ana daju objašnjenje kako program EJA Kosovo definiše ove dve teme. Ovi dokumenti su orijentacione prirode i primenljivi su na sve instrumente EJA Kosovo, dakle uklju?uju?i male grantove, dok je na podnosiocu prijave da oba aspekta obuhvati u predloženoj intervenciji.

6. Koje dokumente treba priložiti za apliciranje za predlog projekta u ovom pozivu?

Sve informacije i dokumenti potrebni za prijavu su objavljeni na veb stranici KCSF-a na slede?em linku: https://bit.ly/38rCO8X. Ta?nije, u dokumentu „Uputstva za apliciranje za grantove za male projekte“, poglavlje 4, procedure apliciranja.

7. Gde možemo prona?i obrazac za apliciranje za grantove za male projekte?

Sve informacije i dokumenti potrebni za apliciranje su objavljeni na veb stranici KCSF-a na slede?em linku: https://bit.ly/38rCO8X.

8. Da li je definisano starosno doba sa kojim moramo raditi u ciljnim grupama?

Ne, nije definisan starost za ciljne grupe. U Uputstvima za prijavljivanje su navedene marginalizovane grupe koje bi trebale biti u fokusu intervencije.

9. Da li je neophodno uklju?iti sve marginalizovane grupe navedene u Uputstvima za prijavljivanje?

Ne, nije neophodno uklju?iti sve marginalizovane grupe navedene u pozivu.

10. Da li se podržavaju kampanje podizanja svesti, ako je to neophodno za realizaciju projekta i ako je to samo deo projektnih aktivnosti?

Kampanje za podizanje svesti bez odgovaraju?ih prate?ih aktivnosti nisu podržane. Ako je jedna od projektnih aktivnosti kampanja podizanja svesti i ona je neophodna za realizaciju projekta, onda se ova aktivnost može podržati kao deo ve?e intervencije.

11. Da li možemo da apliciramo u partnerstvu?

Dozvoljena su partnerstva sa drugim NVO-ima/neregistorvanim inicijativama. U ovom slu?aju vode?i podnosilac aplikacije preuzima potpunu odgovornost za sprovo?enje i upravljanje projektom.

12. Da li su mogu?e promene ako je sprovo?enje predloženog projekta predvi?eno na celoj teritoriji Kosova, ali nam je zbog situacije sa pandemijom COVID-19 potrebna fleksibilnost u primeni aktivnosti?

Vaša aplikacija ?e biti pregledana pre po?etka sprovo?enja, pri ?emu ?e u saradnji sa KCSF-om plan aktivnosti i budžet biti prilago?eni epidemiološkoj situaciji i kako ista uti?e na aktivnosti i ciljeve vaše intervencije. Ako ?e vam tokom primene biti potrebne dodatne promene i adaptacije, a sve to zbog stvorene situacije, fleksibilnost implementacije projekta je mogu?a, ali uvek u skladu sa zahtevima programa EJA Kosovo, pozivom za apliciranje i ocenom podnete aplikacije, kao i bilateralnim ugovorom o grantu.

13. Da li je dozvoljeno da apliciramo na dva razli?ita poziva?

Da, u principu je mogu?e, jer su to odvojeni procesi i pozivi, ali uvek se pozivaju?i na kriterijume i zahteve objašnjene u Uputstvima za apliciranje.

14. Da li se podržavaju istraživanja, ako je to neophodno za realizaciju projekta i ako je to samo deo projektnih aktivnosti?

Istraživanje i studije izvodljivosti, posebno kao sredstvo za dizajniranje ostatka intervencije, u principu ne?e biti podržane. Mogu se pokriti u posebnim slu?ajevima i samo ako su neophodne za postizanje predvi?enih ciljeva intervencije.

15. Da li mogu da apliciraju nove organizacije ako im je godišnji promet manji od 25 hiljada evra i ako nemaju promet u poslednje tri godine?

Da, nove organizacije sa godišnjim prometom manjim od 25 hiljada evra mogu da se prijave, ?ak i ako nisu imale nikakav promet u poslednje tri godine. Ako je re? o organizaciji osnovanoj 2020. godine, onda se za budžet za 2017, 2018. i 2019. unosi N/A.

16. Da li mogu da apliciraju pojedinci?

Da, u ovom pozivu i pojedinci imaju pravo da se prijave (državljani Republike Kosovo).

HITNI GRANTOVI

1. Da li se ovim pozivom finansiraju i pojedinci koji imaju preduze?a?

Prema uputstvima za apliciranje za hitne grantove u slu?ajevima kada su podnosioci aplikacija neregistrovani pojedinci ili inicijative, oni moraju dokazati da njihovo angažovanje nije zarad profita i da je više za javnu korist, a ne privatni interes. Preduze?a nisu kvalifikovana, dok NVO-i koje zastupaju preduze?a ili sli?ne subjekte za koje je jasno da imaju finansijsku sposobnost da pokriju troškove svoje organizacije ili održavaju svoje aktivnosti nisu cilj KCSF grantova.

2. Gde možete prona?i uputstva za apliciranje za hitne grantove?

Sve informacije u vezi sa pozivom za apliciranje za hitne grantove, uklju?uju?i uputstva za apliciranje, mogu se na?i na veb stranici KCSF-a na linku <a href=“https://bit.ly/2DBCFSU“>https://bit.ly/2DBCFSU</a>.

3. Da li se možemo prijaviti i mi iz Albanije ili samo u saradnji sa NVO-ima sa Kosova?

Na osnovu uputstva za apliciranje za hitne grantove, na ovaj poziv imaju pravo da se prijave pojedinci, neregistrovane inicijative ili organizacije koje su aktivne na Kosovu i koje se bave bilo kojom neprofitnom inicijativom (ogranci stranih i me?unarodnih NVO registrovanih na Kosovu ne ispunjavaju uslove za prijavljivanje). Ista pravila važe i za partnere.

4. Koji je maksimalni iznos za koji  možemo aplicirati?

Maksimalni iznos podrške u okviru poziva za apliciranje za hitne grantove je 5,000 EUR.

5. Na koliko meseci možemo da apliciramo na poziv za hitne grantove?

Maksimalni period kojim možete da se prijavite na poziv za hitne grantove je 12 meseci.

6. Da li se možemo prijaviti za zanat?

Vaša prijava mora biti u oblasti demokratizacije i u programskim oblastima EJA Kosovo. Za više detalja o programu EJA Kosovo i koje inicijative su cilj podrške kroz ovaj program, pogledajte uputstva za apliciranje za hitne grantove <a href=“about:blank“><strong>ovde</strong></a>.

7. Gde možemo prona?i obrazac za apliciranjeza hitne grantove i koja dokumenta treba priložiti uz aplikaciju?

Sve informacije o pozivu za apliciranje za hitne grantove, uklju?uju?i obrazac aplikacije zajedno sa ostalim dokumentima, možete na?i <a href=“about:blank“><strong>ovde</strong></a>.

8. Da li je potrebno prijaviti se na tri jezika (albanskom, srpskom, engleskom) ili samo na jednom?

Aplikacija se može popuniti na jednom od jezika za apliciranje, nije potrebno podnošenje na sva tri jezika.

9. Da li postoje ograni?enja u temama koje možemo da odaberemo?

Ne postoje ograni?enja u temama koje možete da odaberete.

10. Šta smatrate hitnim pitanjem u zajednici?

Hitnim pitanjem se smatra svako pitanje u kojem je potreban doprinos i brzo reagovanje, a za koje nema dovoljno vremena da se podnese aplikacija i reaguje putem drugih instrumenata i redovnih poziva poput grantova za projekte.

11. Koliko ?e projekata biti podržano u ovom pozivu?

Prema budžetu koji smo odobrili za ovu godinu, plan je da se podrži oko 12 projekata. Me?utim, to ?e zavisiti od broja aplikacijai njihovog kvaliteta. Nije neophodno da se potroši ceo budžet na raspolaganju.

12. Da li se u pozivu za hine grantove podržavaju i postoje?i projekti?

Postoje?i projekti mogu biti podržani ako ispunjavaju sve zahteve i kriterijume hitnosti, a koji su obrazloženi u uputstvima za apliciranje za hitne grantove. Pored toga, projekat bi trebalo da doprinese opštem cilju i rezultatima programa EJA Kosovo.

13. Da li su prihvatljivi troškovi kupovina opreme koja ?e pomo?i realizaciji projekta?

Svi neprihvatljivi troškovi su navedeni u uputstvima za prijavljivanje za hitne grantove. U principu, oprema nije zabranjena, ali treba opravdati neophodnost kupovine.

INSTITUCIONALNI GRANTOVI - POZIV 2021

1. U kontekstu poziva, možemo li predvideti otvaranje veb stranice za objavljivanje svih finansijskih izveštaja i drugih aktivnosti? Prema postoje?oj strategiji, da li se kao aktivnost može predvideti izrada strategije za zagovaranje?

Može se predstaviti ako su ove aktivnosti u skladu sa strategijom organizacije, ako doprinose postizanju strateških ciljeva ili vam nude priliku da kao organizacija imate bolju zastupljenost i doprinesete pove?anju nivoa transparentnosti.

2. Mogu li da se prijave ogranci organizacija?

Organizacije podnosioci prijava moraju da ispune sve uslove i kriterijume navedene u pozivu za podnošenje prijava.

3. Što se ti?e administrativnih dokumenata, treba li ih podneti u vreme podnošenja prijave zajedno sa drugim dokumentima za prijavu, kao što su npr. interni finansijski propisi, HR itd?

Osim obaveznih dokumenata koji su predstavljeni u uputstvima za prijavljivanje, nije potrebno slati druge dokumente.

4. Da li je prihvatljivo ako je sadržaj prijave/projekta na engleskom jeziku?

Da, prijave se mogu podneti na jednom od tri jezika: albanskom, engleskom i srpskom. Obrasci su objavljeni na veb stranici KCSF-a.

5. Da li treba da bude potpisan spisak ?lanova organizacije u trenutku podnošenja prijave sa drugim dokumentima?

Svi dokumenti moraju biti dostavljeni prema zahtevima u delu obaveznih dokumenata, uklju?uju?i i to da li treba da budu potpisani ili ne.

6. Da li možemo da pomeramo margine i intervenišemo u obrascu prijave zbog prostora za pisanje?

Ne, ne možete intervenisati u objavljenom formatu.

7. U obrascu budžeta, u delu gde treba predstaviti troškove programa i komponente, kako je zamišljeno da oni budu predstavljeni?

U budžetu treba predstaviti sve aktivnosti organizacije u zavisnosti od organizacije i projekata/programa koje imate.

8. Da li nam je dozvoljeno da predvi?amo dodatne aktivnosti pored onih koji su planirani u strategiji koju ve? sprovodimo?

Predložene aktivnosti treba da budu u skladu sa strategijom organizacije, bez obzira da li se sprovode ili ne.

9. Da li je dozvoljeno prijavljivanje organizacije ako je registrovana u Prištini, ali ima ?lanstvo na nivou Kosova u raznim gradovima? Dakle, u pitanju je organizacija koja radi na nacionalnom nivou.

Program EJA Kosovo podržava organizacije koje deluju i na lokalnom i na centralnom nivou.

10. Šta zna?i uklju?ivanje gra?ana ako je ciljna grupa organizacije ili grupa sa kojom organizacija radi zasebna zajednica, na primer slepe osobe?

Bez obzira kojoj kategoriji pripada, o?ekuje se da uklju?ivanje ciljne grupe bude sistematsko i namerno tokom celog rada organizacije. Za više detalja pogledajte uputstva za podnosioce prijava: uklju?ivanje gra?ana.

11. Koliki je procenat budžeta koji služi za administrativne troškove ili troškove osoblja?

Osim za kategoriju organizacionog razvoja za koju je postavljeno ograni?enje od 15%, za ostale kategorije ne postoji ograni?enje.

12. Da li je u okviru ovog granta predvi?ena izrada nove strategije ako je trenutna strategija na isteku?

Prema pozivu za institucionalne grantove, organizacija mora da ima strateški dokument organizacije koji pokriva ceo ili ve?i deo perioda granta.

INSTITUCIONALNI GRANTOVI - POZIV 2020

1. Da li predstavlja problem ?injenica da se strateško planiranje organizacije završava 2021?

Organizacija može podneti aplikaciju za institucionalni grant, a takve detalje treba razjasniti u obrascu aplikacije i drugim traženim dokumentima. Tako?e, institucionalni grantovi prema pravilima programa se preispituju nakon svakog jednogodišnjeg perioda i tom prilikom je predvi?ena mogu?nost prilago?avanja okolnostima i kontekstu.

2. Da li je maksimalni budžet koji se finansira u ovom pozivu 40.000 EUR ukupno ili 40.000 EUR godišnje?

Maksimalni budžet tražen za finansiranje iz ovog poziva ne bi trebalo da pre?e 40.000 EUR godišnje (uklju?uju?i reviziju). Dakle, ako organizacija podnese prijavu za 24 meseca, maksimalni budžet za finansiranje koji kandidat može zatražiti je 80.000 EUR, dok ako se prijavljuje za 36 meseci, maksimalni budžet treba biti 120.000 EUR.

3. Da li treba predstaviti samo jedan logi?ki okvir, a ne dva (jedan za organizaciju i jedan za program granta)?

Treba predstaviti samo jedan logi?ki okvir, tj. iz strateškog dokumenta organizacije (po šablonu EJA Kosovo).

4. Koliko detaljan treba da bude organizacioni budžet (da li treba da obuhvati sve budžetske linije za sve projekte)?

Budžet treba da obuhvati sve projekte i bude predstavljen prema šablonu budžeta EJA Kosovo za institucionalne grantove. Budžetske linije se mogu predstaviti kumulativno za sve projekte (npr. prevodi, treninzi itd).

5. Da li svi projekti moraju biti opisani/detaljno navedeni u prijavi i budžetu ili samo oni relevantni za ovaj poziv?

U obrascu prijave treba predstaviti sve projekte koje sprovode organizacije koje se prijavljuju. Tako?e, treba dostaviti i budžet ?itave organizacije za period prijavljivanja, uz jasno obeležavanje onih budžetskih linija za koje se zahteva podrška od EJA Kosovo, kao i specifikacije i obrazloženje plata (prema šablonu EJA Kosovo).

6. Ako je prijava odbijena u sklopu ovog kruga, možemo li podneti istu prijavu za naredni krug ili bi to trebala biti potpuno nova prijava?

Procena ažuriranja ili potpune promene aplikacije je u diskreciji organizacije i trebalo bi da bude prilago?ena vremenu i okolnostima prijave. Aplikacije se ocenjuju u okviru kruga u kojem su podnete.

7. Da li je dozvoljeno podnošenje aplikacije ako organizacija ima izveštaj finansijske revizije samo za 2019, ali ne i za 2018?

Na osnovu poziva za apliciranje za institucionalne grantove, podnosilac aplikacije mora da podnese finansijske izveštaje ili izveštaje revizora za poslednje dve godine, a ne nužno oba. U slu?aju da organizacija ima izveštaj revizije za jednu godinu, za drugu godinu može da podnese finansijski izveštaj.

8. Da li se obaveza pla?anja stažiranja smatra stipendijom?

Pla?anje za stažiranje je prihvatljiv rashod.

9. Da li se mogu ugovoriti kompanije za održavanje obuke?

Ugovoreni deo ne bi trebalo da dominira ve?i deo granta. Dakle, odre?eni deo može biti ugovoren. Me?utim, o?ekivanja su da ?e se aktivnosti sprovoditi samostalno, posebno u oblasti stru?nosti organizacije.

10. U logi?kom okviru, da li treba da se odnosimo na cilj, o?ekivane rezultate i aktivnosti za naredne tri godine na osnovu strategije ili samo na one za koje se traži finansiranje od KCSF-a?

Što se ti?e logi?kog okvira treba da se odnosi na cilj, o?ekivane rezultate i aktivnosti zasnovane na celoj strategiji organizacije.

11. Da li su pitanja i problemi zaštite životne sredine podržani u ovom pozivu?

Da, i organizacije koje se bave pitanjima zaštite životne sredine se mogu prijaviti. Važno je da aplikacija bude u skladu sa opštom svrhom i o?ekivanim rezultatima programa EJA Kosovo.

12. Da li deca spadaju u marginalizovane grupe?

Da, svaka marginalizovana i nedovoljno zastupljena grupa kojoj je potrebna pomo?, ja?anje uticaja u društvu i poboljšanje socio-ekonomskih prava ispunjava uslove za ovaj poziv.

13. Da li je dozvoljeno prijavljivanje u partnerstvu?

Ne, poziv za apliciranje za institucionalne grantove ne podržava partnerstva. Institucionalni grantovi su namenjeni samo za organizaciju dobitnika granta.

14. Da li ?e postojati ograni?enja u kategoriji organizacionog budžeta?

Sama kategorija izgradnje organizacionih kapaciteta (uklju?uju?i troškove kancelarijske opreme) ne bi trebalo da pre?e 15% od podzbira.

15. Da li su dozvoljene isplate van Kosova, na primer pla?anja stru?njaka, posete van Kosova, retreat, ?lanstvo u spoljnim organizacionim mrežama?

Da, ove isplate su dozvoljene, ali podnosilac aplikacije se mora osigurati da bude predstavljeno obrazloženje u nazna?enoj budžetskoj liniji, navode?i osnovu za obra?un rashoda.

16. Možete li malo više da objasnite direktne troškove?

Direktni troškovi su svi direktni troškovi programa koji ne spadaju u kategoriju osoblja i administrativnih troškova poput: obuke, razli?itih sastanaka, istraživanja itd.

17. Da li mi, koji smo ve? dobitnici grantova KCSF-a, imamo pravo da se prijavimo na ovaj poziv?

Organizacijama koje su korisnici grantova iz drugih šema KCSF-a nije zabranjeno da se prijave za grant iz programa EJA Kosovo.

18. Da li je potrebno priložiti poresku potvrdu zajedno sa drugim dokumentima za prijavljivanje za institucionalni grant?

Nije potrebno priložiti poresku potvrdu. Sva potrebna dokumentacija za podnošenje prijave je navedena u pozivu za institucionalne grantove, <a href=“https://www.kcsfoundation.org/wp-content/uploads/2020/06/02-Uputstva-za-apliciranje-za-Institucionalne-Grantove_EJA_SERB.pdf“>uputstvima za prijavljivanje</a> i obrascu prijave.

19. Šta je obuhva?eno u 15% za izgradnju kapaciteta organizacije?

Ovaj procenat obuhvata izgradnju kapaciteta osoblja i organizacije uopšteno, poput: razvoja/unapre?enja internih sistema rada, raznog softvera, obuke osoblja i drugih aktivnosti za koje se procenjuje da ?e uticati na podizanje kapaciteta organizacije.

20. Da li u budžetu treba navesti i konferencije, sastanke i druge aktivnosti koje finansiraju drugi donatori?

Da, trebaju se navesti. Organizacioni budžet je stvoren kako bi se predstavili svi rashodi i finansiranje organizacije, bez obzira na izvore finansiranja.

21. Da li organizacije koje imaju grantove za projekte koje finansiraju SDC ili Sida mogu aplicirati za institucionalni grant?

Da, organizacije koje imaju grantove za projekte finansirane od SDC ili SIDA mogu

Op?a statistika

Dobitnici grantova po projektima

Evaluator List

Ada Shima (Albania)

Ada Shima (Albania)

Ada Shima ima dugogodišnje iskustvo u rukovo?enju velikim, složenim razvojnim projektima koje je finansiralo više donatora u polju reforma politika za zapošljavanje i razvoj veština u Albaniji i na Kosovu. Njeni klju?ni profesionalni interesi su bili povezani sa sistemom socijalne zaštite, uz poseban fokus na programe aktivnog tržišta rada, kao i procese modernizacije javnih usluga za zapošljavanje i informacionih sistema tržišta rada. Ima master iz socijalnih politika i razvoja sa univerziteta London School of Economics and Political Science.

Afërdita Pustina (Kosovo)

Afërdita Pustina (Kosovo)

Je stru?njak za tehnologiju za civilno društvo i gra?anstvo. Svojim radom doprinosi unapre?enju demokratije na Kosovu osnaživanjem žena, mladih i civilnog društva da u?estvuju u izradi politika i procesa donošenja odluka. U prošlosti je dizajnirala koncept i vodila implementaciju onlajn digitalne platforme za u?eš?e javnosti na Kosovu (platformadigjitale.com, digitalnaplatforma.com). Ovo inovativno rešenje je odgovor na pove?anu potrebu za poboljšanjem transparentnosti rada vlade kroz komunikacionu platformu koja povezuje stanovnike i lokalnu upravu Kosova. Pored toga, ona je osmislila i rukovodila implementacijom Kosovskog portala za finansiranje (kosovofunding.org). Trenutno je koordinatorka za Kosovo u Projektu tehni?ke pomo?i civilnom društvu (TACSO). Projekat se realizuje na Zapadnom Balkanu i Turskoj i radi na tome da omogu?i OCD-a da aktivno u?estvuju u demokratskim procesima i stimuliše okruženje za razvoj civilnog društva i pluralisti?kih medija i uklju?uje saradnju sa Vladom. Ona je sertifikovana kao napredni menadžer projekta na Univerzitetu u Stanfordu, a magistrirala je strateško upravljanje projektima iz programa Erasmus Mundus. Ona je i dalje aktivni alumni i volonterka u raznim programima od profesionalnog interesa.

Artan Canhasi (Kosovo)

Artan Canhasi (Kosovo)

Artan ima preko 14 godina iskustva u razvojnoj pomo?i, javnim politikama, borbi protiv korupcije, pravnoj pomo?i, civilnom društvu, javnom sektoru (centralnom i lokalnom nivou) i donatorskim organizacijama. Vodio je više projekata na Kosovu, kao što su izgradnja kapaciteta za parlament, civilno društvo, nabavke, revizija i lokalna uprava.
Tako?e je rukovodilac komponente u aktivnosti USAID-a za transparentne, efektivne i odgovorne opštine na Kosovu, koje sprovodi DAI Global. On rukovodi jedinicom zaduženom za ja?anje organizacija civilnog društva u pra?enju i raskrinkavanju korupcije u nabavkama u kosovskim opštinama. Pre toga, radio je kao menadžer programa za transparentnost i borbu protiv korupcije u Kosovskom demokratskom institutu, Poglavlju Transparency International za Kosovo. Artan je bio vode?i istraživa? za ocenjivanje Nacionalnog sistema integriteta i nadgledao je uspostavljanje Centra za zagovaranje i pravne savete u TI Kosovo. Tamo se je zalagao za ve?u odgovornost i transparentnost, ?isto politi?ko finansiranje i poboljšanje uloge uzbunjiva?a na Kosovu. Više od tri godine je radio kao službenik za politike pri Misiji EU za vladavinu prava na Kosovu – EULEX. Tokom 2007. – 2009. je radio u Centralnom odseku OEBS-a za Skupštini i politi?ke stranke. Tamo je bio uklju?en u koordinaciju me?unarodnih donatora koji su podržavali Skupštinu Kosova, upravljanje programima za izgradnju kapaciteta Skupštine, povezivanje sa Parlamentarnom skupštinom NATO-a i pružanje podrške politi?kim strankama.
Uz bogato iskustvo u ciklusu upravljanja projektima, gra?anskom zagovaranju, izradi politika i aktivizmu civilnog društva u mnogobrojnim organizacija – lokalnim i me?unarodnim – Artan odli?no razume društveno-politi?ki kontekst na Kosovu i ima dobru teoriju promena, pri ?emu emancipacija i osnaživanje gra?ana predstavljaju temelj ove teorije Tako?e poseduje ekspertizu o razli?itim snagama organizacija civilnog društva na Kosovu koje bi mogle poslužiti kao katalizator ovih promena. Maternji mu je albanski, a govori i engleski.

Besim Nebiu (Severna Makedonija)

Besim Nebiu (Severna Makedonija)

Besim ima više od 20 godina iskustva u upravljanju me?unarodnim razvojnim programima, zagovaranju za medijska i novinarska prava i programima za pružanje uto?išta i stanovanja u Jugoisto?noj Evropi, Centralnoj i Isto?noj Evropi i Centralnoj Aziji. Besim ima veliko iskustvo u upravljanju i pružanju podrške terenskim kancelarijama, dobro poznaje me?unarodne razvojne aktere i politike Zapadnog Balkana. Ima zna?ajno iskustvo u ciklusu upravljanja projektima i upravljanja programima zasnovanim na rezultatima kao razvojnim programima koje podržavaju strane donatorske agencije. Rukovodio je višegodišnjim programima USAID-a i EU za više država i pružao konsalting za USAID, SDC, EU, UN i druge velike me?unarodne organizacije. Njegovo razumevanje uloge civilnog društva u procesu demokratizacije u regionu dopunjuje njegovo duboko poznavanje društveno-politi?kog konteksta na Kosovu. Pošto je bio uklju?en u civilnom društvu, profesionalno kao trener, koa? i menadžer, kao i individualno kao aktivista, Besim ima dobro razumevanje i iskustvo u gra?anskom aktivizmu, izradi participativnih politika, izgradnji ?lanstva, rodnoj ravnopravnosti i podršci manjinskim zajednicama i ranjivim grupama. Pošto je po?eo kao administrator malih grantova za jedan NVO tokom 90-ih, ima preko 20 godina me?unarodnog iskustva u ocenjivanju predloga grantova, spoljnom ocenjivanju i procenama uticaja velikih razvojnih programa civilnog društva. Maternji jezik mu je albanski, a govori i engleski, makedonski i srpski

Donjetë Berisha Matoshi (Kosovo)

Donjetë Berisha Matoshi (Kosovo)

Donjeta iskusna je profesionalka u oblasti obrazovanja i socijalne inkluzije sa dubokim poznavanjem ekonomskog, socijalnog i politi?ke scen na Kosovu. Ima više od 18 godina iskustva u lokalnim i me?unarodnim razvojnim organizacijama i specifi?nu ekspertizu u neformalnom obrazovanju, spre?avanju napuštanja škola marginalizovanih grupa, socijalnoj inkluziji, kao i obukama za nastavnike. Ima obimno radno iskustvo u svim fazama ciklusa upravljanja projektima, primeni alata za planiranje i pra?enje. Njeno radno iskustvo je usko povezano sa civilnim društvom. Kao suosniva? lokalne nevladine organizacije, 14 godina je doprinosila izgradnji kapaciteta tog NVO-a. Rade?i u izuzetno delikatnom, složenom, multietni?kom društvu, uspela je da uspostavi savršenu koordinaciju sa donatorskom zajednicom, lokalnim i me?unarodnim partnerima. Njeno razumevanje uloge civilnog društva u procesu demokratizacije na Kosovu dopunjuje njeno duboko poznavanje društveno-politi?kog konteksta na Kosovu. Pošto je bila uklju?ena u civilnom društvu, profesionalno kao i individualno kao aktivistkinja, Donjeta ima dobro znanje i iskustvo u gra?anskom aktivizmu, izradi participativnih politika, izgradnji ?lanstva, rodnoj ravnopravnosti i podršci manjinskim zajednicama i ranjivim grupama. Ima iskustva sa ocenjivanjem predloga grantova i razli?itim ocenama rada civilnog društva. Predaje sociologiju u gimnaziji i to iskustvo dodatno oboga?uje njeno poznavanje obrazovnog sistema na Kosovu. Maternji joj je albanski. A govori i italijanski, engleski i srpsko-hrvatski

Edis Agani (Kosovo)

Edis Agani (Kosovo)

Edis ima više od 15 godina iskustva u upravljanju me?unarodnim razvojnim programima u oblastima kao što su ljudska prava, upravljanje, upravljanje javnim finansijama, borba protiv korupcije i borba protiv pranja novca. Edis je upravljala višegodišnjom finansijskom pomo?i EU u glavnim sektorima poput dobrog upravljanja i vladavine prava, uklju?uju?i programe koji su ciljale organizacije civilnog društva na Kosovu. Pored toga, rukovodila je i u?estvovala u velikim programima drugih donatora (SAD i UN). Ima veliko iskustvo u ciklusu upravljanja projektima, a isto dobro poznaje me?unarodne razvojne aktere i politike Zapadnog Balkana. Edisa obimno poznaje strukturu civilnog društva, kapacitete i sveukupni razvoj na Kosovu, pošto je upravljala višegodišnjim i velikim programima koji su podržavali organizacije civilnog društva. Ima više od 10 godina iskustva u dizajniranju šema grantova, ocenjivanju prijava/predloga, nadzoru i ocenjivanju implementaciji grantova. Upravljanje velikim programima u razli?itim oblastima, uklju?uju?i ljudska prava, medije, dobro upravljanje i vladavinu prava, je omogu?ilo Edisi da stekne veliko znanje o opštim društveno-ekonomskim i politi?kim dešavanjima na Kosovu. Maternji joj je albanski, a govori i engleski, srpski, makedonski i turski jezik

Ertan Munoglu (Kosovo)

Ertan Munoglu (Kosovo)

Ertan ima preko 15 godina iskustva u oblasti demokratizacije i dobrog upravljanja. Njegovi posebni interesi su me?uetni?ki odnosi, politi?ka ekonomija i sistemski pristupi. Ima veliko iskustvo u razvojnim programima sa raznim me?unarodnim organizacijama. Radio je sa Akcijom protiv gladi, Evropskom agencijom za obnovu i Kancelarijom EU na Kosovu, UNDP-om, GIZ-om itd. Tako?e je radio i za Asocijaciju kosovskih opština. Realizovao je i/ili upravljao projektima vezanim za reformu javne uprave, lokalnu upravu, civilno društvo i evropske integracije. Trenutno sara?uje sa Helvetas-om kao menadžer projekta za decentralizaciju i podršku opština. Tokom profesionalne karijere je bio uklju?en u izradu projekata, upravljanje ugovorima i ocenu predloga i ponuda projekata. Pošto je dugo vremena radio na razvojnoj pomo?i, ima veliko iskustvo u ciklusu upravljanja projektima, okvirima rezultata i sistemima za nadgledanje. Ima više od 10 godina iskustva u dizajniranju šema grantova, ocenjivanju prijava/predloga, nadzoru i ocenjivanju implementaciji grantova. Tako?e ima iskustva u akademskom istraživanju i predavanju. (Ko)autor je nekoliko strateških i istraživa?kih radova. ?etiri godine je predavao predmete u vezi sa evropskim integracijama na Univerzumu, jednom od privatnih koledža na Kosovu. Govori albanski, engleski, turski, srpski i bosanski

Gëzim Selaci (Kosovo)

Gëzim Selaci (Kosovo)

Predaje sociologiju na Univerzitetu u Prištini. Specijalizovao je legitimitet politi?ke vlasti, a studirao je sociologiju, filozofiju, me?unarodne odnose i politi?ku teoriju u Prištini, Londonu, Budimpešti i Tetovu. Gëzim je ?lan Udruženja Centralne i Isto?ne Evrope za me?unarodne studije (CEEISA) i ?lan ISA (Me?unarodnog sociološkog udruženja).
Njegova glavna istraživa?ka interesovanja uklju?uju probleme politi?ke sociologije, politike i mo?i u društvu iz interdisciplinarne perspektive, legitimacija vlasti, ideologija, izgradnja države, dinamika kolektivnog identiteta, politi?ki aktivizam i društvena kretanja.
Gëzim je objavljivan u nekoliko me?unarodnih i lokalnih ?asopisa i u?estvovao je u istraživa?kim projektima za me?unarodne i kosovske lokalne organizacije i institucije. On je autor Legjitimiteti politik në Kosovë: rasti i administratës së përkohshme ndërkombëtare [Politi?ki legitimitet na Kosovu: Slu?aj me?unarodne prelazne uprave] ( (2020), Republika në udhëkryq: Kosova në dekadën e parë të pavarësisë [Republika na raskrš?u: Kosovo u prvoj deceniji nezavisnosti] (2017) i urednik je Leximi kritik i Tekstit: hermeneutikë moderne e arsyes islame [Kriti?ko ?itanje teksta: Savremena hermeneutika islamskog opravdanja] (2019).
Tako?e je slobodni prevodilac i prevodio je književnu prozu sa engleskog na albanski jezik koja je objavljivana u Prištini, Tirani i Skoplju. Gëzim daje svoj doprinos blogu Sbunker komentarima i mišljenjima o politi?kim i društvenim zbivanjima i tematskim blogovima: „Vita Contemplativa“ koji predstavlja teorijska stanovišta o društvu, politici i kulturi iz tradicije društvenih i humanisti?kih nauka i „Ç’ka qënë, e ç’do të bëhetë?“ [Šta je bilo i šta ?e biti] koji predstavlja i raspravlja o albanskoj politi?koj i kulturnoj misli.

Ruzhdi Halili (Kosovo)

Ruzhdi Halili (Kosovo)

Ruzhdi doktorirao je javnu upravu na Fakultetu društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani i stekao je titulu LLM iz EU i me?unarodnog prava na Univerzitetu u Utrehtu, Holandija. Ekspert za strateško planiranje i razvoj, pra?enje i ocenjivanje, institucionalne organizacije na Kosovu i drugim zemljama, sa 20 godina profesionalnog iskustva kao slobodni ekspert za organizacije civilnog društva i me?unarodne organizacije, višim rukovodilac i savetnik za civilnu službu, uklju?uju?i planiranje, nadgledanje i ocenjivanje, upravljanje ljudskim resursima itd. na centralnom i lokalnom nivou vlasti. Uspostavio je sistem strateškog planiranja na Kosovu, uklju?uju?i Kancelariju premijera i resorna ministarstva, izradio nekoliko strategija i sistema za pra?enje i procenu istih za vladu i nezavisne institucije. G. Halili neprekidno pruža obuku za službenike javne uprave i druge kategorije zaposlenih na Kosovu na centralnom i lokalnom nivou vlasti na teme strateškog planiranja, ciklusa upravljanja projektima, nadgledanja i ocene itd. G. Halili poseduje obimno radno iskustvo i akademsko znanje o koriš?enju administrativnih alata i metodologija za pojednostavljenje i cilju poboljšanja sistema pružanja administrativnih usluga. Radio je na nekoliko me?unarodnih projekata na Kosovu u sprovo?enju ocene potreba, istraživa?ke analize i izrade politika, doprineo i napisao nekoliko izveštaja OECD/SIGMA o pra?enju i oceni za Kosovo, kao i mnoge izveštaje o internoj vlasti i dokumenata politika vezano za javnu administraciju. Pošto je bio uklju?en u civilnom društvu, profesionalno kao trener i istraživa?, Ruzhdi ima dobro razumevanje i iskustvo u izradi participativnih politika, rodnoj ravnopravnosti i podršci manjinskim zajednicama i ugroženim grupama. Njegov maternji jezik je albanski. Razume srpski, a govori i engleski jezik.

Shqipe Gjocaj (Kosovo)

Shqipe Gjocaj (Kosovo)

Shqipe je stru?njakinja za pitanja rodne ravnopravnosti , feministi?ka aktivistkinja i nezavisna novinarka. Ima osam godina iskustva u sektoru civilnog društva i medijima. Radila je na nekoliko projekata u lokalnim NVO-ima kao istraživa?ica i rukovoditeljka projekata, ta?nije u borbi protiv korupcije, izbornim procesima i ljudskim pravima. Rodna pitanja su glavna ta?ka njenog rada; rodna perspektiva u izbornim i politi?kim procesima, integracija rodova u politike i radna mesta, ženska reproduktivna prava, rodna zastupljenost u medijima, LGBTQ+ i druga srodna pitanja koja pokrivaju politiku roda i seksualnosti. Redovna je saradnica Prishtina Insight, gde piše o politici i društvu iz perspektive roda i ljudskih prava. Njeni ?lanci su tako?e objavljeni i u Kosovo2.0, sbunkeru i Rojtersu. Magistrirala je kulturne studije na Univerzitetskom koledžu Hedmark u Norveškoj, a diplomirala engleski jezik i književnost na Univerzitetu u Prištini. Bila je stipendista Balkanske stipendije za novinarsku izvrsnost (2017); stipendista K2.0 Programa stipendija za novinarstvo o ljudskim pravima (2019); i u?esnica IVLP-a: Žene liderke – promovisanje mira i bezbednosti od strane Stejt departmenta SAD-a. Pošto je bila uklju?ena u civilnom društvu, profesionalno kao istraživa?ica i trener, kao i individualno kao aktivistkinja, Shqipe ima dobro razumevanje i iskustvo u gra?anskom aktivizmu, izradi politika participacije, izgradnji ?lanstva, rodnoj ravnopravnosti i podršci manjinskim zajednicama i ranjivim grupama. Maternji joj je albanski i odli?no govori i piše na engleskom jeziku.

Visar Jasiqi (Kosovo)

Visar Jasiqi (Kosovo)

Ima više od 18 godina iskustva u vo?enju inicijativa za razvoj ljudskih kapaciteta, upravljanju raznim programima i projektima koje su finansirali donatori i radu sa filantropima za podršku obrazovnih ciljeva na Kosovu. U potpunosti je uveren u socijalno-ekonomsku transformaciju Kosova kroz proširene lokalne inicijative civilnog društva koje se bave jednakoš?u i pomažu marginalizovanim ljudima da razumeju socijalne, politi?ke i ekonomske faktore koji uti?u na njihov život, kao i da pove?aju svest o svojoj mo?i i grade kapacitete za kontrolu svojih života.

Njegova strast za razvojem ljudskih kapaciteta, posve?enost društvenom razvoju, kao i stru?nost i sertifikacija kao profesionalni menadžer projekata (PMP)® usmerili su ga ka vo?enju velikih dugogodišnjih projekata za Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije, USAID, SDC, Norvešku ambasadu, GIZ i druge donatore. Rukovodio je „Projektom TechECDL“ kojim je obu?eno više od 13 000 kosovskih pred univerzitetskih nastavnika u upoznavanju rada na ra?unarima i upotrebi ra?unara, projektom USAID TLP IPSC za pripremu 1150 stanovnika Kosova za prijem na ameri?kim univerzitetima i 1000 javnih službenika u razvoju i vo?enju javnih politika, pokrenuo je projekat „Žene u IT-ŽIT“ u kojem obu?eno 70 mladih devojaka da se pridruže radnoj snazi u IT, a nadgleda mnoge druge projekte koji se sprovode na Institutu za obuku i razvoj pri RIT Kosovo (AUK). Ima veliko iskustvo u predlozima grantova, pra?enju i ocenjivanju i proceni uticaja gra?anskog aktivizma. Maternji jezik mu je albanski, a govori i engleski i srpski. 

Violeta Hyseni Kelmendi (Kosovo)

Violeta Hyseni Kelmendi (Kosovo)

Violeta je sru?njak za medije i komunikacije sa 19 godina profesionalnog iskustva u ovoj oblasti. Radila je u kompleksnim organizacijama kao što su Kancelarija premijera (KP), Me?unarodna civilna kancelarija (ICO), kao i sa razli?itim me?unarodnim donatorskim projektima (EU, SIDA, GIZ i drugi), kao i sa glavnim nacionalnim i me?unarodnim medijima. Violeta je snažno uklju?ena u dalje poboljšanje pristupa Vlade Kosova u vezi sa komunikacijom politika i zakonodavstva, kao i javnim konsultacijama. Ima veliko iskustvo u komunikacionim projektima i strategijama za javnu diplomatiju i upravljanje akterima; stoga poseduje dobro znanje o ciklusu upravljanja projektima. Budu?i da je više od decenije radila kao novinarka – uglavnom kao dopisnica BBC-a sa Kosova – Violeta je izveštavala o aktuelnim pitanjima, dok ima duboko znanje o društveno-politi?kom kontekstu na Kosovu i procesu demokratizacije uopšteno. Tako?e je bila aktivna u civilnom društvu, pružaju?i profesionalnu podršku uklju?uju?i obuku za izgradnju kapaciteta, mentorstvo i ocenjivanje predloga grantova. Violeta je pouzdan, entuzijasti?an i optimisti?an profesionalac, sposobna je da održi timski duh u vreme tenzije. Maternji joj je albanski, a govori i engleski i srpski jezik.

Linda Hoxha (Kosovo)

Linda Hoxha (Kosovo)

Dr. Linda Hoxha je predava? na Prištinskom Univerzitetu “Hasan Priština”, odsek za psihologiju. Dr. Hoxha je stekla doktorat sa Univerziteta Ludwig Maximilians iz psihologije na temu “Koncepcije kosovskih zaposlenih o kreativnom liderstvu: Istraživa?ki dizajn sa mešovitim metodama”, master sa Univerziteta Maximilians iz Psihologije o ekselenciji u biznisu i obrazovanju, kao i ba?elor iz Psihologije sa odseka psihologije na Prištinskom Univerzitetu.

Njen istraživa?ki rad i interesovanja obuhvataju liderstvo, kreativnost, osobine li?nosti, motivacione faktore, stilove roditeljstva i akademski stres. Dr. Hoxha je radila za Me?unarodnu organizaciju Save the Children i Kosovsku fondaciju civilnog društva u oblasti monitorisanja i procene i upravljanja projektima. Dr. Hoxha je autorka i koautorka brojnih nau?nih ?lanaka, knjiga i izveštaja.

Grantovi
Najnoviji
Otvorite pozive
Grant Call Raspored
?esto Postavljena Pitanja
Op?a statistika
Projects
Evaluator List