Resursni centar

Through its Resource Centre, KCSF aims to strengthen capacities of and about civil society on a wide number of topics relevant to civil society development. 

Along with grants to civil society, KCSF’s Resource Centre aims to ensure an adequate and diverse resource base and capacities for the sector, and a legitimate support base for a meaningful and sustainable engagement in socio-economic development processes that serve the public good. 

KCSF capacity building programs are designed to address specific needs identified both through research and grantee monitoring, but also responding to additional requests that are presented from civil society and other stakeholders. Regular and advanced trainings for and about civil society are based on detailed curriculums, covering the crucial topics for running a CSO or organizing the community such as, internal governance, financial management, participatory advocacy, community mobilization, gender mainstreaming, resource diversification, impact evaluation, design of intervention and fund-raising, digital and ICT tools, Tax Annual Reporting, etc. KCSF capacity building programs are organized in different formats, including through tailor-made long-term programs, such as the School for Activism for NGOs or Community Leadership Academy for young community activists, specific thematic training sessions, or individual/small-group coaching and mentoring. 

Also, KCSF serves as an information hub for and about civil society, by in-house production or dissemination of relevant information and guiding materials in an accessible format for a variety of topics important to the operation of civil society. 

The principal target groups of KCSF capacity building programs are civil society organizations, un-registered initiatives and community activists, while specific topics target also combined or separate training programs for civil servants, private sector representatives, media, etc.

Najnovije

Open Calls

Training Call Schedule

Trainings

General Statistics

Frequently Asked Questions

ZAKONODAVSTVO ZA CIVILNO DRUŠTVO

1. Šta podrazumevamo pod zakonodavstvom za civilno društvo?

Iako je glavna karakteristika civilnog sektora princip ne- distribucije profita, pravni okvir odre?uje regulativna pravila ovog sektora koji je uglavnom poznat pod nazivom “pravo sektora na-ne-profit”.

Organizacije civilnog društva deluju u skladu sa pravnim poretkom i pravnim okvirom koji se primenjuje u mestu gde one deluju, kao i u skladu sa principima me?unarodnog prava. Na me?unarodnom nivou, postoji nekoliko dokumenata koji odre?uju glavna na?ela prava sektora na-ne-profit, po?evši od Univerzalne izjave o ljudskim pravima, Me?unarodne konvencije  o civilnim i politi?kim pravima, Preporuka CM/Rec(2007)14 i Komitet ministara Saveta Evrope za zemlje ?lanice u vezi pravnog statusa nevladinih organizacija u Evropi i drugo. Nacionalno zakonodavstvo mora da bude u skladu sa principima ovih me?unarodnih dokumenata.

2. Koja je pravna osnova za civilno društvo na Kosovu?

Pravo i sloboda udruživanja je ustavna kategorija na Kosovu, i za uživanje ovog prava registracija nije obavezna. Na osnovu ?injenice da je ve?ina OCD-a na Kosovu registrovana kao NVO, obrati?emo se zakonu br.03/L-134 o Slobodi udruživanja u NVO-e kao glavna pravna osnova za civilno društvo. Ovaj zakon obuhvata osnovne elemente funkcionisanja NVO-a, po?evši od registracije, unutrašnje organizacije, statusa o javnoj koristi i gašenju NVO-a.

Drugi važni zakoni koji se ti?u sektora civilnog društva su zakoni koji regulišu fiskalna pitanja, odnosno poreske i carinske obaveze tako?e: Zakon o porezu na li?ni dohodak, Zakon o porezu na prihode korporacije, Zakon o PDV-u, kao i zakoni i uredbe koje odre?uju na?in rada institucija sa kojima OCD-i sara?uju; Pravilnik o radu Skupštine Kosova, Pravilnik o radu Vlade Kosova, Zakon o lokalnoj samoupravi i Statuti opština, Zakon o pristupu javnim dokumentima, Zakon o zakonodavnim inicijativama i drugo.

3. Šta je sloboda udruživanja?

Sloboda udruživanja je osnovno ljudsko pravo, zagarantovano Me?unarodnom deklaracijom o ljudskim pravima i drugim me?unarodnim i evropskim konvencijama o ljudskim pravima i ljudskim slobodama. Sloboda udruživanja podrazumeva pravo svake osobe da osnuje odre?enu organizaciju s ciljem promovisanja, adresiranja i zaštite zajedni?kih interesa jedne grupe bez potrebe da se dobije posebna dozvola za to. Sloboda udruživanja je tako?e zagarantovana Ustavom Republike Kosovo, koji u ?lanu 44 odre?uje da je: “Sloboda udruživanja predstavlja pravo svake osobe da osnuje jednu organizaciju bez potrebe da osigura dozvolu za to, da bude ili ne bude ?lan jedne organizacije, kao i da u?estvuje u aktivnostima jedne organizacije”

4. ?ime se bavi Zakon o slobodi udruživanja u NVO-e?

Zakon o Slobodi udruživanja u NVO-e se bavi glavnim elementima osnivanja, organizacije, unutrašnjeg upravljanja, odjavljivanja i gašenja NVO-a, kao i glavnim elementima Statusa javne koristi.

5. Koji organ je odgovoran za primenu Zakona o slobodi udruživanja u NVO-e?

Organ koji je odgovoran za primenu Zakona o slobodi udruživanja u NVO-e jeste Odeljenje za registraciju i veze sa NVO (ORVNVO), koje se nalazi u okviru Ministarstva Javne Uprave.

6. Koje su obaveze NVO-a u prema ORVNVO?

Svaka NVO je obavezna da svake godine ORVNVO-u preda jednu izjavu koja potvr?uje da se njeni osnovni podaci nisu promenili, ili koja potvr?uje da postoje promene u tim podacima. Ako se ta izjava ne preda dve godine za redom, NVO se odjavljuje, nakon obaveštenja od strane ORVNVO-a, 60 dana pre isteka roka. Tako?e, u slu?aju promena u Statutu NVO-a, sve NVO su obavezne da te promene prijave ORVNVO-u.

7. Šta podrazumevamo pod Statusom javne koristi?

Status javne koristi je jedan koncept koji je povezan sa organizacijama civilnog društva koje vrše svoju misiju ili aktivnosti u svrhu opšte dobrobiti javnosti ili jedne odre?ene grupe, što je od opšteg interesa za javnost. Ovaj koncept podrazumeva da takve organizacije pružaju usluge ili vrše poslove koje bi ina?e bila obaveza države. Iz tog razloga, država ovim organizacijama daje razli?ite olakšice, uglavnom poreske, s ciljem ohrabrivanja i podržavanja njihovog rada. S druge strane, pošto uživaju razli?ite olakšice od strane države, ove organizacije preuzimaju dodatne odgovornosti o izveštavanju i odgovornosti prema javnosti, odnosno da koriste olakšice i javne fondove.

8. Kako se na Kosovu može dobiti Status javne koristi?

Status javne koristi se na Kosovu može dobiti u samom trenutku kada se vrši registracija, ili kasnije tokom funkcionisanja organizacije. NVO može da podnese zahtev za Status javne koristi ukoliko je glavna aktivnost te NVO jedna ili više aktivnosti koje se smatraju od javne koristi. Ovaj status se obnavlja svake godine, i da bi jedna organizacija nastavila da ima takav status, mora uspešno da ispuni svoje obaveze koje proizilaze iz ovog statusa.

9. Koje vrste aktivnosti se smatraju od javne koristi?

Na osnovu ?lana 17, stava 1, Zakona o slobodi udruživanja u NVO, da bi dobili Status javne koristi, kao glavna aktivnost NVO-a mora da bude jedna ili više od aktivnosti u nastavku: humanitarna pomo? i podrška, podrška osobama sa ograni?enim sposobnostima, dobrotvorne aktivnosti, obrazovanje, zdravlje, kultura, omladina, sport, o?uvanje i unapre?enje životne sredine, obnova i ekonomski razvoj, zaštita i unapre?enje ljudskih prava, podrška demokratskim praksama i civilnom društvu, ili bilo koja druga aktivnost koja je u funkciji dobrobiti za javnost. Ovim se ova lista ne završava, odnosno postoje mogu?nosti da se proširi i na druge aktivnosti koje se smatraju da su za dobrobit javnosti. Ipak, interpretacija mogu?nosti da se proširi ova lista je isklju?iva odgovornost ORVNVO-a. Tako?e, bitno je da se napravi razlika izme?u obrazovnih aktivnosti i zdravstvenih, koje da bi se smatrale kao aktivnosti za dobrobit javnosti moraju da se pružaju besplatno ili jeftinije od realne cene tržišta i to za pojedince ili grupe u nepovoljnim uslovima. Sli?no, aktivnosti koje imaju za cilj ekonomski razvoj, mogu se smatrati kao aktivnosti za dobrobit javnosti samo ako se prvenstveno vrše za dobrobit pojedinaca ili grupe ljudi u nepovoljnim uslovima. Ova razlika je povezana sa spre?avanjem nepravilne konkurencije koja se može izvršiti u ime osloba?anja od poreza za ove specifi?ne oblasti.

10. Koje su prednosti organizacija sa Statusom javne koristi?

Na Kosovu, još od 2004. godine privilegije i prednosti organizacija sa Statusom javne koristi gotovo da ne postoje. Zakon o slobodi udruživanja u NVO-e predvi?a da organizacije sa Statusom javne koristi uživaju pravo na osloba?anje od poreza i poreske i fiskalne olakšice, isklju?uju?i one koje u stvari predstavljaju obaveze javnih komunalnih usluga. Me?utim, ovi izuzeci i poreske olakšice se moraju ta?no odrediti i operacionalizovati u skladu sa drugim specifi?nim zakonima na snazi, kao na primer Zakon o PDV-u, Zakon o porezu na li?ni dohodak, Zakon o porezu na prihode korporacija i drugo. Ovi zakoni omogu?avaju veoma ograni?ene poreske olakšice. Konkretno, dozvoljava se osloba?anje od poreza na prihode korporacija, pod uslovom da se prihodi iskoriste zamo za ciljeve javne koristi, osloba?anje od poreza na nepokretnu imovinu, osim u slu?ajevima kada se ta imovina koristi za komercijalne delatnosti ili za stvaranje zarade. Tako?e, osloba?anje od poreza na li?ni dohodak i korporacija se omogu?ava privatnim subjektima koji daju svoj doprinos u humanitarne, zdravstvene, obrazovne, verske, nau?ne, kulturološke, zaštite životne sredine i sportske svrhe, i dozvoljaju se sniženja u maksimalnom iznosu od pet posto (5%) prihoda koji se oporezivaju ura?unatih pre oduzimanja ovog doprinosa, s ciljem da primalac bude NVO sa Statusom javne koristi.

11. Koje su odgovornosti organizacija sa Statusom javne koristi na Kosovu?

Na osnovu Zakona o slobodi udruživanja u NVO-e, organizacije koje imaju Status javne koristi podležu odre?enim dodatnim obavezama po pitanju izveštavanja ORVNVO-u. Organizacije sa Statusom javne koristi su obavezne da predaju ORVNVO-u godišnji finansijski izveštaj i izveštaj o aktivnostima organizacije. Izveštaj treba da se pošalje najkasnije do 31. marta naredne godine. Tako?e, organizacije sa Statusom javne koristi koje imaju godišnje prihode ili godišnje troškove ve?e od 100,000 evra moraju da predaju ORVNVO-u i izveštaj o finansijskoj reviziji za prethodnu godinu, overenu od strane nezavisnog revizora.

12. Kako se NVO registruje?

Da bi se registrovala NVO, osniva? mora da preda ORVNVO-u zahtev za registraciju, akt osnivanja i statut, i tako?e da odredi jednog ovlaš?enog predstavnika koji ?e primati sve dokumente u ime organizacije. ORVNVO ?e izdati potvrdu o registraciji u vremenskom roku od najviše 60 dana, osim u slu?aju da se zatraže dodatna dokumenta ili ako se registracija odbije u pisanom obiliku. Zavisno od toga da li ?e se NVO registrovati kao udruženje ili fondacija, broj osniva?a i struktura upravljanja se razlikuju. Udruženje se može osnovati od najmanje 3 (tri) osobe ili više osoba, gde najmanje jedan od njih mora da ima prebivalište ili kancelariju na Kosovu. Fondacija se može registrovati od strane jedne ili više osoba. Fondacija se tako?e može osnovati putem testamenta ili ostavljanjem u nasledstvo.

13. Koja je razlika izme?u udruženja i fondacija?

Udruženja su ?lanske organizacije, dok se fondacije osnivaju da upravljaju imovinom ili fondom, i kao takve nemaju ?lanove. Najviši upravni organ udruženja je Skupština ?lanova, koji se mora sastajati najmanje jednom godišnje. U skupštini ?lanova se zastupaju svi ?lanovi OCD-a (ili sa po jednim ?lanom svaka organizacija ?lanica, u slu?aju kada je udruženje mreža nekoliko organizacija). Najviši upravni organ fodacije je Odbor direktora, koji mora da se sastaje najmanje jednom godišnje. Odbor direktora odre?uje osniva? fondacije (samo prvi sastav), dok su u nastavku ?lanovi odbora biraju od strane samog Odbora.

ORGANIZACIJA I UNUTRAŠNJE UPRAVLJANJE OCD-IMA

1. Šta podrazumevamo pod unutrašnjim upravljanjem OCD-a?

Unutrašnje upravljanje organizacija civilnog društva podrazumeva principe, sisteme, pravila, mehanizme i prakse na osnovu kojih se upravlja jednom organizacijom. Dobro upravljanje podrazumeva da principi i prakse unutrašnjeg upravljanja pružaju jedan unutrašnji sistem kontrole koji obezbe?uje da rukovodioci organizacije koriste resurse i autoritet na efikasan i odgovoran na?in zasnovan na zajedni?kim vrednostima organizacije.

2. Koja su glavna na?ela za unutrašnje upravljanje OCD-ima?

Iako postoje razlike zavisno od vrste organizacije, neka od glavnih na?ela unutrašnjeg upravljanja su: postojanje jedne jasne misije i aktivnosti u okviru te misije, postojanje unutrašnjih struktura sa jasno podeljenim i jasnim odgovornostima, podela izme?u upravnih organa i menadžmenta, redovno finansijsko upravljanje, transparentnost i nadležnost prema zainteresovanim stranama, eti?ki standardi rada i ponašanja i drugo.

3. Koji je izvor obaveza za unutrašnje upravljanje OCD-a?

Unutrašnje upravljanje OCD-a na Kosovu se zasniva na spoljnim pravnim i ugovornim obavezama, i na osnovu unutrašnjih principa. Spoljne obaveze uglavnom obuhvataju pravne zahteve za OCD-e registrovane u odnosu na formalne unutrašnje strukture i obaveza za izveštavanje  razli?itih kategorija organizacije, dok unutrašnji principi obuhvataju sisteme funkcionisanja zasnovani na vrednostima, statutu, pravilima, kodeksima ponašanja itd. Ve?ina pravnih obaveza proizlazi iz Zakona o slobodi udruživanja u NVO-e. Ugovorne obaveze po?inju uglavnom u trenutku podrške organizacije sa fondovima ili drugim sredstvima, koje je organizacija korisnik obavezna da iskoristi u skladu sa ugovornim obavezama. Unutrašnji principi odre?uju se uglavnom sa unutrašnjim dokumentima samih odgovaraju?ih organizacija i odre?uju ih upravni organi, ?lanovi, pristalice, organizacije partneri itd.

4. Koji su oblici organizacije OCD-a na Kosovu?

Ve?ina organizacija civilnog društva su na Kosovu upisane kao NVO-i. Što se ti?e pravnih formi koje odre?uju na?in organizacije i unutrašnjeg upravljanja NVO-a, one se dele na Udruženja i Fondacije.

5. Koje su razlike izme?u udruženja i fondacija?

Udruženja su ?lanske organizacije, dok se fondacije osnivaju da bi upravljale jednim fondom ili imovinom, i kao takve nemaju ?lanove.

6. Koji je najviši upravni organ u udruženju?

Najviši upravni organ udruženja je Skupština ?lanova, koji se moraju sastajati najmanje jednom godišnje. U skupštini ?lanova se zastupaju svi ?lanovi OCD-a (ili sve organizacije ?lanice imaju po jednog ?lana, u slu?aju kada je udruženje mreža nekoliko organizacija).

7. Koji je najviši upravni organ u Fondaciji?

Najviši upravni organ u fondaciji je Odbor direktora, koji se mora sastajati najmanje jednom godišnje. Odbor direktora odre?uje osniva? fondacije (samo prvi sastav), dok u nastavku se ?lanovi odbora biraju od strane samog Odbora.

8. Da li se udruženje može pretvoriti u fondaciju i obrnuto?

Nakon registracije kao NVO, na?in organizovanja se ne može promeniti.

9. Da li se OCD može baviti ekonomskim aktivnostima?

Na osnovu me?unarodnih na?ela o funcionisanju NVO-a i na osnovu Zakona o slobodi udruživanja u NVO-e, OCD se može baviti ekonomskim aktivnostima s ciljem davanja podrške svojih neprofitabilnih aktivnosti i pod uslovom da se ostvareni prihodi putem ovih ekonomskih aktivnosti iskoriste za postizanje misije i cilja organizacije. Prihodi ostvareni putem ekonomske aktivnosti ni na koji na?in se ne mogu podeliti nekom od rukovodioca ili ?lanovima organizacije, osim plate koju dobijaju za posao koji rade. Zavisno od vrste organizacije, u me?unarodnoj praksi ima odre?enih ograni?enja po pitanju ekonomske aktivnosti.

10. Gde treba da izveštavaju OCD-i?

Zavisno od vrste i nivoa organizacije, OCD imaju razli?ite obaveze u vezi sa izveštavanjem. Pravilo je da sve vrste OCD-a moraju da redovno izveštavaju najvišem upravnom organu organizacije. Izveštavanje državnim organima se vrši samo u administrativnom/fiskalnom pogledu, u svim slu?ajevima kada je OCD registrovano kao pravno lice (NVO) i preduzimaju administrativne aktivnosti ili vrše uplate ili pla?aju porez. Samo organizacije koje imaju Status javne koristi moraju da izveštavaju na godišnjoj osnovi Odeljenju za registraciju i veze sa NVO-ima u vezi sa svojim aktivnostima i finansijama. U trenutku kada prime donaciju od strane donatora, OCD-i su obavezni da izveštavaju donatora o na?inu i pravilnostima koriš?enja tih fondova. Na?in na koji ?e izveštavati donatoru zavisi od pravila svakog donatora.

Osim obaveznog izveštavanja, OCD-i mogu proširiti grupu kojoj ?e izveštavati na dobrovoljan na?in, s ciljem pove?anja javne podrške radu OCD-a i ja?anju svog delovanja.

Na kraju, svaka NVO je obavezna da svake godine preda ORVNVO-u jednu izjavu koja potvr?uje da se njeni osnovni podaci nisu promenili, ili ih obaveštava o promenama tih podataka. Ako se takva izjava ne preda 2 godine uzastopno, NVO se briše, nakon informisanja od strane ORVNVO 60 dana pre isteka roka. Tako?e, u slu?aju promena u statutu NVO-a, sve NVO su obavezne da te promene prijave ORVNVO.

U?EŠ?E CIVILNOG DRUŠTVA U PROCESU EVROPSKIH INTEGRACIJA

1. Koja je uloga civilnog društva u procesima evropskih integracija?

Civilno društvo ima važnu ulogu u izradi i primeni politika, posebno u okviru procesa evropskih integracija. Važnost saradnje sa civilnim društvom je istaknuta uvo?enjem ?lana 11 u Lisabonski ugovor Evropske unije u kojem se navodi važnost civilnog dijaloga kao i uslovljavanje od strane EU za države Zapadnog Balkana da podstaknu ovaj dijalog na na?in da civilno društvo vrši svoju ulogu u ovom procesu i da pove?a nivo demokratskog predstavljanja društva.

Na Kosovu se u?eš?e civilnog društva u procese evropskih integracija razvija u dve platforme, a to su saradnja civlnog društva sa institucijama EU i civilno društvo- lokalne institucije.

2. Koji mehanizmi EU-a su otvoreni za organizacije civilnog društva na Kosovu?

Glavni mehanizmi saradnje izme?u organizacija civilnog društva i institucija EU na Kosovu jesu: Dijalog o procesu Stabilizacije i Pridruživanja (SAPD), Evropski instrument za demokratiju i Ljudska Prava (EIDHR), IPA Instrument EU za predpristupnu pomo? i doprinos OCD-a Izveštaju o napretku.

  • Osnovni cilj politi?kih i tehni?kih sastanaka u okviru Dijaloga za proces stabilizacije-pridruživanju je da se prate i nadgledaju reforme Kosova i proces približavanja EU. U okviru politi?kog dijaloga, OCD se svake godine pozivaju na sastanak koji se održava dan pre plenarne sednice SAPD-a, gde one imaju mogu?nost da predstave svoju procenu i zabrinutost o poslednjim zbivanjima, baziraju?i se na oblast njihove stru?nosti, dok predstavnici EK-a ova pitanja i probleme pokre?u zvani?no tokom službenih plenarnih sastanaka izme?u EK-a i kosovskih vlasti.
  • Evropski instrument za demokratiju i Ljudska Prava (EIDHR) je glavni instrument Evropske Komisije za podršku civilnog društva i ovaj se instrument primenjuje na Kosovu još od 2008. godine.
  • IPA – Program asistencije pre-u?lanjenja (IPA) je instrument Evropske Komisije koji ima za cilj tehni?ku asistenciju državama Zapadnog Balkana. U zadnje vreme, OCD se konsultuju i tokom programiranja Indikativnog dokumenta za višegodišnje planiranje (MIPD).
  • Izveštaj o napretku –Evropska kancelarija na Kosovu tako?e poziva da komentarišu OCD-e za pripremu Izveštaja o napretku kada je civilno društvo u mogu?nosti da pošalje svoje zapažanja direktno Kancelariji EU o oblastima njihove ekspertize.

3. Šta predstavlja Dijalog o procesu stabilizacije i pridruživanja?

Komunikacijom “Kosovo – Ispunjavanje Evropske perspektive”, odobrenom od strane Komisije u novembru 2009. godine je zapo?et intenzivan politi?ki dijalog, Dijalog o procesu stabilizacije i pridruživanju. U okviru DpSP se održavaju politi?ki i tehni?ki sastanci da prate i nadgledaju reforme Kosova i proces približavanja EU, a posebno u vezi sa podvu?enim prioritetima u Evropskom partnerstvu odobrenom od strane Saveta Evrope 18. februara 2008. godine. Sastanci o Dijalogu PSP-a su predvo?eni od strane Evropske Komisije i Vlade Kosova. Svaki sastanak rezultira kasnijim zajedni?ki dogovorenim aktivnostima koje se moraju preduzeti od strane kosovskih vlasti. Plenarni sastanci dijaloga o SAp-u se održavaju jednom godišnje. Do sada je organizovano na desetine sastanaka u cilju produbljivanja tehni?kih dogovora u oblasti pravde, slobodi i bezbednosti; inovaciji, informacionom društvu, i socijalnim politikama; trgovini; unutrašnjem tržištu i konkurenciji; poljoprivredi i ribarstvu; transport, sredini, energiji i regionalnom razvoju; ekonomskom razvoju. Sektorski sastanci dijaloga PSP-a se održavaju jednom godišnje u Prištini ili u Briselu. Vreme izme?u sastanaka omogu?ava primenu preporuka i aktivnosti o kojima je usaglašeno mišljenje.

4. Koji su mehanizmi Vlade Kosova otvoreni za civilno društvo na Kosovu?

Glavni mehanizmi Vlade Kosova koji su otvoreni za civilno društvo su: 1) Nacionalni savet za evropske integracije koji predvodi Predsedništvo; 2) Operativna grupa (task force) za evropske integracije predvo?ena Ministarstvom za evropske integracije; 3) Komisija za evropske integracije Skupštine Kosova; 4) Ministarstvo Evropskih integracija, uglavnom za programiranje finansijske pomo?i i primenu projekata iz oblasti obrazovanja, komunikacije i informacije.

5. Koja je uloga Nacionalnog saveta za evropske integracije?

Nacionalni savet za evropske integracije predvo?en od strane Predsedništva (NCEI) je konsultativan i koordinacioni forum koji ima za cilj formulisanje nacionalnih sporazumnih politika Republike Kosovo za evropske integracije, olakšavaju?i koordinaciju aktivnosti svih strana koje su uklju?ene. Savet je oformljen i predvo?en od strane Predsednice Kosova. U ovoj strukturi je civilno društvo predstavljeno sa tri ?lana. Predstavnici civilnog društva su izabrani nakon otvorenog procesa imenovanja. Tri predstavnika civilnog društva dolaze iz organizacija koje imaju iskustvo i projekte iz oblasti evropskih integracija, kao što su Kosovska Fondacija za Civilno Društvo (KCSF) i Kosovska Fondacija za otvoreno društvo (KFOS) ili predstavljaju mrežu sa uticajem na Kosovu kao što je Platforma Civikos.

6. Koja je uloga Operativne grupe za evropske integracije?

Operativna grupa za evropske integracije je nacionalni mehanizam razvoja koncenzusa koji ima za cilj da okupi razli?ite stru?njake iz svih vladinih i nevladinih struktura u zemlji sa ciljem sveobuhvatne diskusije i analize trenutnog stanja, kao i o izazovima koje treba rešiti u okviru procesa evropskih integracija. Namera operativne grupe je da pove?a napore i angažovanje putem u?eš?a i doprinosom svih zainteresovanih strana u vladi, politici, akademskom životu, civilnom društvu, medijima, i drugima od interesa za procese evropskih integracija. Ovo se doga?a putem organizovanja rada u 7 tematskih okruglih stolova. U ovoj strukturi se pozivaju predstavnici civilnog društva na osnovu njihove stru?nosti u odre?enim oblastima s ciljem da doprinesu i predstave pitanja koja treba rešiti, dok se neki tematski okrugli stolovi predvode od strane stru?njaka koji dolaze iz civilnog društva. Zasnivaju?i se na izazovima koji proizilaze iz tematskih okruglih stolova, operativna grupa ?e do?i do konkretnih preporuka o strateškim politikama u vezi procesa evropskih integracija. Glavni cilj operativne grupe jeste razvoj Nacionalne strategije za evropske integracije.

7. Kako je civilno društvo uklju?eno u programe IPA i EIDHR?

Instrument za pretpristupnu pomo? (IPA) je instrument Evropske Komisije koji ima za cilj tehni?ku asistenciju usmerenu državama sa perspektivom za u?lanjenje. Kancelarija EU na Kosovu konsultuje OCD-e za opis projekata putem jedne Zajedni?ke komisije nadgledanja da bi se osigurala najve?a efikasnost pomo?i i izbegavanje duplikacija. Tako?e, civilno društvo se konsultuje i tokom programiranja Indikativnog dokumenta za višegodišnje planiranje (MIPD) kao i Godišnjih planova za asistenciju od strane IPA za Kosovo i tako?e direktne asistencije za civilno društvo bilo preko IPA ili regionalnog ili kosovskog instrumenta EIDHR.

8. Šta predstavlja Izveštaj o napretku Evropske Komisije i koji je doprinos civilnog društva u izradi izveštaja Evropske Komisije o napretku za Kosovo?

Izveštaji o napretku se donose od strane Evropske Komisije za svaku državu Zapadnog Balkana uklju?enu u Proces stabilizacije i pridruživanju. Ovi izveštaji opisuju odnos izme?u država Zapadnog Balkana i Evropske unije. Ove izveštaje Evropska Komisija uglavnom donosi u jesen svake godine. Izveštaji su odraz jednogodišnjih dostignu?a, neuspeha i izazova reformi koji proizilaze iz Kopenhaških kriterijuma, zna?i politi?kih, ekonomskih kriterijuma i evropskih standarda. Ovim Izveštajem o napretku se vrši razmatranje kapaciteta država koje imaju za cilj ?lanstvo u EU po pitanju ispunjenja evropskih standarda što zna?i uskla?ivanje njenih zakona i politika sa onima iz Acquis Communautaire EU. Napredak za svaku državu u Zapadnom Balkanu se meri na osnovu donešenih odluka, usvojenih zakona, i sprovedenih mera. S ciljem obezbe?enja podjednakog pristupa, zakoni ili mere koje su u pripremi ili ?ekaju na usvajanje ne?e biti uzete u obzir. Ovaj pristup govori o podjednakom tretmanu i objektivnoj proceni za sve zemlje. Izveštaji o napretku se pišu za svaku zemlju Zapadnog Balkana posebno i imaju istu strukturu. Izveštaji analiziraju politi?ku situaciju ovih zemalja što se ti?e slede?ih oblasti: funkcionisanje institucija, demokratija, vladavina prava, ljudska prava, zaštita manjina, regionalna pitanja, ekonomske reforme, finansijske reforme i one iz sektorijalnih oblasti EU.

9. Od kojih programa za zajednice ima koristi civilno društvo na Kosovu?

  • IPA – Instrument za predpristupnu pomo? –koji ima za cilj podršku procesu stabilizacije i pridurživanja putem tehni?ke asistencije;
  • EIDHR –Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava je glavni instrument Evropske komisije za podršku civilnom društvu;
  • TAIEX –je program tehni?ke pomo?i i razmene informacija koji ima namenu da uskladi, primeni i osnaži zakonodavstvo EU;
  • Twinning – je instrument saradnje izme?u javne administracije (uprave) država ?lanica EU sa državama korisnicima; i
  • TEMPUS – program koji ima za cilj podršku visokom školovanju putem projekata saradnje univerziteta.
U?EŠ?E GRA?ANA U DONOŠENJU ODLUKA

1. Šta podrazumevamo pod u?eš?em gra?ana u donošenju odluka?

U?eš?e gra?ana podrazumeva jednu individualnu ili kolektivnu aktivnost, s ciljem identifikacije i adresiranja pitanja koja su od javnog interesa. U?eš?e gra?ana je jedan proces u kome se gra?ani sami organizuju i organizuju svoje ciljeve na prakti?nom nivou i rade zajedno kako na individualnom nivou ili preko organizacija civilnog društva da bi se uticalo na procese donošenja odluka. U?eš?e u procesima donošenja odluka predstavlja mogu?nost za gra?ane, OCD-e i druge zainteresovane strane da uti?u na donošenje politika i zakona koji se ti?u njih.

2. Da li u?eš?e gra?ana može zameniti ustavne odgovornosti koje snose javne institucije?

U?eš?e gra?ana ne osporava ustavne i pravne odgovornosti predstavnika izvršnih i zakonodavnih vlasti u postupcima usvajanja i primene zakona, kao i instrumentima javnih politika, nego šta više omogu?ava vlastima da sprovode ove nadležnosti na efikasniji na?in.

3. Koji su glavni nivoi u?eš?a gra?ana?

Postoje ?etiri nivoa u?eš?a gra?ana, od onog sa najmanjim stepenom gra?anskog u?eš?a, pa sve do velikog stepena u?eš?a. To su: informisanje; konsultacije; dijalog; i partnerstvo.

4. Šta je informisanje?

Pristup informacijama je osnova svih narednih koraka u uklju?enju OCD-a u procese donošenja politi?kih odluka. To je relativno nizak nivo u?eš?a koji se uglavnom sastoji od davanja jednosmernih informacija od strane javnih vlasti, ne zahtevaju?i i ne o?ekuju?i reakciju ili uklju?ivanje NVO-a. Informisanje je relevantno u svim etapama procesa donošenja odluka. Ako gra?ani nisu prethodno informisani o planovima i radu javnih institucija, oni ne mogu u?estvovati ni u jednoj daljoj fazi rada odre?enih institucija.

5. Šta je konsultacija?

Konsultacija je oblik u?eš?a kada javne vlasti traže od gra?ana i OCD-a njihovo mišljenje u vezi sa jednom odre?enom temom o politici ili zbivanjima. Konsultacija uglavnom podrazumeva informisanje gra?ana i OCD-a od strane vlasti o razli?itim politi?kim dešavanjima i zahteve za komentarima, stavovima ili reakcijama. Inicijative i teme dolaze od javnih vlasti, a ne od gra?ana i OCD-a.

7. Šta je dijalog?

Dijalog je stalan proces konsultacija izme?u javnih vlasti i OCD-a koji se odvija u svim fazama izrade i  primenjivanja politika, od momenta odre?ivanja dnevnog reda pa sve do procene i preformulacije politike. Dijalog može biti širok ili specifi?an. Široki dijalog nije povezan sa nekim specifi?nim procesom izrade politika, nego ostaje uopšten i uglavnom ima za cilj odre?ivanje dnevnog reda. Specifi?an dijalog je zasnovan na zajedni?kim interesima za razvoj odre?ene politike, i rezultira sa preporukama i konkretnim aktivnostima.

7. Šta je partnerstvo?

Partnerstvo podrazumeva zajedni?ke odgovornosti u svakom koraku procesa donošenja politi?kih odluka izme?u javnih vlasti i OCD-a, po?evši od odre?ivanja dnevnog reda, izrade, odlu?ivanja i primenjivanja neke politi?ke inicijative. Partnerstvo predstavlja najviši oblik u?eš?a. Na ovom nivou, OCD-i i javne vlasti zapo?inju blisku saradnju, ali osiguravaju?i da u isto vreme OCD nastavljaju da budu nezavisne i imaju pravo na kampanje i delovanja bez obzira na stanje partnerstva.

8. Da li su javne institucije na Kosovu obavezne da uklju?e gra?ane i OCD-e u svoj rad?

Sve javne institucije na Kosovu imaju ustavnu obavezu da uklju?e gra?ane u svoj rad, bilo tokom izrade ili primene svojih politika i programa. Najve?e obaveze ima opštinski nivo, u smislu da svaka opština mora da obavesti svoje gra?ane o ‘važnim planovima ili programima koji su od javnog interesa’. Gra?ani jedne odre?ene opštine imaju pravo da u?estvuju u radu te opštine, pravo na peticiju, gra?ansku inicijativu, lokalni referendum dok su opštine obavezne da osnuju konsultativne odbore unutar sektora, u kojima moraju da se pozovu i predstavnici OCD-a. Na nivou vlade, svi vladini akti (osim odluka koje su administrativnog karaktera) moraju da se prethodno konsultuju sa javnoš?u, dok je vlada obavezna da pruži dovoljno informacija u vezi sa dokumentom koji se razmatra, dovoljno vremena za doprinos i da izveštava o rezultatima konsultacija. Javna rasprava se može organizovati za sve zakone koji se usvajaju od strane Skupštine Kosova, dok OCD-i mogu u?estvovati i na sastancima parlamentarnih komisija.

9. Šta podrazumevamo pod volontiranjem?

Volontiranje možemo definisati kao praksu rada ljudi, koji rade za druge ili za neko zajedni?ko dobro, a da nisu motivisani u finansijskom ili materijalnom smislu. Volontiranje se uglavnom povezuje sa altruisti?kom aktivnoš?u, koja ima za cilj promovisanje najvišeg životnog kvaliteta za ljude. Tako?e, dobrovoljni rad pomaže ljudima da postanu veštiji u prakti?nom smislu u poslu koji vrše.

Guide Materials

Materials

Videos & Photos

Prostorije za sastanke

Hall for conferences and trainings

Capacity according to formats:

1.“Format U“-30 people;
2. Amphitheatre-50 people;
3. Standing – 70 people.

Hall equipment:

Projector
Translation and dubbing equipment

Meeting room

Capacity: 12 people

Projector

Meeting room

Capacity: 6 people
TV

Meeting room

Capacity: 6 people
TV

Resursni centar
Najnovije
Open Calls
Open Calls
Frequently Asked Questions
General Statistics
Guide Materials
Prostorije za sastanke